Je li terminal za LNG uistinu 'slon u dnevnoj sobi'?

Prenosimo s portala energetika-net.com:

Predstavljanje novog broja časopisa EGE popraćeno je okruglim stolom na temu 'Terminal za LNG: kada, gdje, kako i zašto?'

Novi broj časopisa EGE predstavljen je uz okupljanje brojnih čitatelja, poslovnih partnera i prijatelja i to na okruglom stolu posvećenom aktualnoj temi, gradnji terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina na hrvatskoj obali Jadranskog mora. Okupljanje pod nazivom EGE Aktualno tako je postalo svojevrsni nastavak tradicije okupljanja povodom izlaska novog broja časopisa, kada su obilažena pojedina energetska, procesna ili industrijska postrojenja ili pojedine visokoškolske, istraživačke ili znanstvene ustanove. Tema terminala za LNG svakako se pokazala kao pun pogodak jer je očito da je terminal, unatoč tome što se o njemu priča već četvrt stoljeća i dalje svojevrstan 'slon u dnevnoj sobi'.


2015

Sugovornici na Okruglom stolu bili su vodeći stručnjaci u tom području: prof. dr. sc. Igor DEKANIĆ, dipl. ing. s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Dean GNJIDIĆ, dipl. ing., jedan od sudionika u projektu koji je vodio danas raspušteni konzorcij Adria LNG, doc. dr. sc. Josip OROVIĆ, dipl. ing. s Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru i pomorac na brodovima za prijevoz LNG-a i dr. sc. Darko PAVLOVIĆ, dipl. ing., znanstveni suradnik Plinacra, koji je doktorirao upravo na problematici terminala za LNG, a prikazan je i kraći intervju s mr. sc. Bernardom Lukom BARAKOM, dipl. ing., također poznatim stručnjakom za problematiku LNG-a iz Katara.

Cilj Okruglog stola bio je ukratko prikazati glavne tehničke, ekonomske i ekološke aspekte, pri čemu je prof. Dekanić napomenuo da je terminal na Krku svakako čimbenik energetske sigurnosti i dio kritične europske energetske infrastrukture za pouzdanu opskrbu Europe plinom, no i naglasio kako potrošnja plina u posljednjim godinama pada širom Europe. Istodobno, kao jedan od problema za gradnju terminala izdvojio je nepovoljan odnos javnosti prema bilo kakvim energetskim projektima čemu je glavni razlog koncepcija Hrvatske kao 'nacionalnog parka'. U svakom slučaju, istaknuo je kako projekti plinovoda koji bi trebali dovesti plin iz Kaspijskog područja i Srednje Azije nisu konkurencija terminalu, ali i činjenicu da bi ih mogla ugroziti trenutačna 'deataturkizacija' Turske kao ključne zemlje za prolazak tih plinovoda.

S druge strane, dr. Pavlović se zapitao kakav terminal, zapravo, Hrvatskoj treba i koja će biti njegova isplativost, napomenuvši kako je uvoz plina u Europu u razdoblju 2011. - 2014. godine smanjen za čak 45,6%. U svakom slučaju, naglasio je da kada je riječ o konkuretskim projektima (npr. u Trstu, čija je dosadašnja sudbina gotovo jednaka projektu na Krku), konkurentnost treba promatrati kao konkurentnost strateškog investitora (tj. tko će uložiti u terminal), a ne konkurentnost količina plina. U skladu s time, trebalo bi početi razmišljati na način 'manje je više' i svakako izgraditi terminal do 2019. godine, kada se očekuje prekid provoza ruskog plina kroz Ukrajinu, što bi uz očekivano smanjenje domaće proizvodnje i vrlo vjerojatno nezavršene plinovode kroz Tursku, moglo dovesti do poteškoća u opskrbi plinom, bez obzira na sadašnji trend smanjenja potrošnje.

Prosječna iskoristivost europskih terminala je danas oko 22%, no to ne bi smio biti problem, napomenuo je gosp. Gnjidić, ali i istaknuo da bi namjeravani sinergijski učinci kao što je gradnja termoelektrane na plin uz terminal mogli nepovoljno utjecati na poslovanje terminala. U svakom slučaju, pri izrade bilo kakve tehničke dokumentacije, moralo bi biti poznato za koga se terminal gradi, o kojim se količinama plina radi i gdje je tržište, a na žalost, dosadašnja praksa je drugačija.

Nadovezujući se na to, dr. Orović je napomenuo da se konačno mora reći da 'nešto ne štima' i da Hrvatska što prije mora iskoristiti svoje potencijale jer bi se 'u priči' uskoro mogle pojaviti i Crna Gora i Albanija kao nove lokacije za terminal. Pri tome je, prikazavši brojne zanimljive primjere terminala širom svijeta i detalja brodova za LNG, napomenuo kako bi bila šteta ne iskoristiti upravo golemi kadrovski potencijal koji Hrvatska ima u cijelom biznisu s LNG-om, iako je većina tih stručnjaka prilično razočarana dosadašnjim pristupom za to nadležnih i njima i cijeloj problematici.

Konačno, u prikazanom intervjuu, mr. Baraka je zaključio kako se o terminalu 'previše priča, a premalo radi', istaknuvši kako se treba promijeniti rentijerski pristup cijelom projektu (tj. Hrvatska će dati zemljište, a terminal neka gradi netko drugi), već pristupati partnerski jer se jedino tako mogu ostvariti sinergijski učinci na cijelo hrvatsko gospodarstvo i društvo.

Organizator

Em_blue

Medijski pokrovitelji

Ege_novi
Portal2015