Strateške smjernice i potencijali e-mobilnosti u Hrvatskoj - platforme za održivi urbani transport

E-mobilnost je kao nova paradigma transporta prepoznata u Hrvatskoj unatrag nekoliko godina, a prvi iskorak napravio je Grad Zagreb sa svojom strategijom e-mobilnosti. Rezultati dobiveni u toj strategiji, doduše temeljeni na trendovima automobilskog tržišta iz 'zlatnog razdoblja' 2007. - 2010. godine i s ciljevima od 100 000 prodanih vozila godišnje, dali su jasne energetske, ekološke, ekonomske, tehničke i trasportne strateške smjernice, ali i neodgovorena pitanja na području e-mobilnosti na nacionalnoj razini.
Na ta i slična pitanja trebala bi dati odgovor Nacionalna strategija i strateške smjernice rasvoja E-mobilnosti, u kojoj bi se jasno ocrtalo postojeće stanje i potencijali, ali i budući koraci kroz već sad prepoznate indikatore kao i preuzete smjernice i obveze spram Europske unije.
Strategija e-mobilnosti temeljni je strateški dokument koji sveobuhvatno analizira i postavlja temelje daljnjeg razvoja i primjene svih tehničkih, ekonomskih, energetskih, ekoloških, pravnih i marketiških parametara i rješenja, a u svrhu kvalitetne i održive primjene i korištenja svih sustava i podsustava te neizravno vezanih elemenata na području e-mobilnosti.
Motivacija za uvođenje e-mobilnosti je višestruka; obvezujući ciljevi EU-a uključuju i električnu mobilnost, koja je također i prioritet razvojnih programa EU-a. Hrvatska je obveznik povećanja udjela čistog transporta, i vezano za direktive o kvaliteti zraka, i vezano za emisije stakleničkih plinova. Električna mobilnost jedan je od učinkovitih načina za približavanje tim ciljevima, posebno što se tiče ciljeva u sektoru transporta gdje je cilj korištenje 10% energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine.
E-mobilnost je iskorak elektroenergetike u sektor prometa. To donosi i izazove u infrastrukturnom smislu na više vremenskih razina: počevši od planske razine na dulji rok, vezane za izgradnju i optimalno lociranje punionica i ojačavanje distribucijske mreže, do operativno-planske razine kod planiranja angažmana elektrana za dan unaprijed. Kako bi taj iskorak bio što bliže troškovnom optimumu i održivosti, neophodno je pripremiti plansku platformu. Stihijski prijelaz na električnu mobilnost koja bi se temeljila isključivo na neupravljivim punjačima rezultirao bi povećanom potrošnjom i povišenim troškovima za električnu energiju.
Niz je aktivnosti i projekata koje provodi, prvenstveno akademska zajednica, ali i inovatori – tvrtke i jedinice lokalne samouprave, državne tvrtke i institucije te razni drugi sudionici kako bi se definirao status e-mobilnosti i kreiralo zdravo okruženje za njegovu kvalitetnu primjenu.
Uz spomenuto, jasan signal dobrim rezultatima na području e-mobilnosti ove godine daje i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kroz program Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje nabavke hibridnih, 'plug-in' hibridnih i potpuno električnih vozila čime je napravljen veliki korak prema ostvarivanju ciljeva smanjenja emisija u (urbanom) transportu.

Autor
  • perm_identity Filip PREBEG, dipl. ing.
    Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb

fast_rewindPovratak