Tako je bilo na 6. forumu o hlađenju, klimatizaciji i ventilaciji - KLIMA-FORUM 2017.

Šesti po redu Klima-forum, koji se danas i sutra održava u Osijeku u organizaciji Energetike marketing, okupio je oko 150 stručnjaka za klimatizaciju, ventilaciju i grijanje, a u središtu pažnje struke je F-gas regulativa koja će primjenom Montrealskog protokola iz godine u godinu stavljati nove tehničke ali i financijske izazove pred struku i korisnike. Dipl. ing. Snježana Iličić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike naglasila je da je cilj protokola smanjiti prodaju HFC-a do 2030. za skoro 80%, u cilju zaštite ozonskog omotača, zbog čega će cijene tvari s niskim potencijalom globalnog zatopljenja rasti ako korisnici na njih ne prijeđu relativno brzo. Ona je istaknula da nedavno ustrojeni HFC registar svima zadaje probleme, što nije slučaj samo u našoj zemlji već i u cijeloj EU, a Hrvatska se izborila za kvote za više od 300 tvrtki koje trguju ili rade s rashladnom tehnikom. Neke tvrtke te su kvote prekoračile, jer je kvota niža od referentnih vrijednosti, a tvrtka koja e dobila kvotu od EK ne može je koristiti za svoje uređaje napunjene HFC-om već katkad mora uzeti kvotu od druge tvrtke. Količina od 100 ekvivalenata ugljičnog dioksida godišnje HFC-a je bez kvote. Prof. em. Tonko Ćurko, predsjednik HURKT-a kazao je da u Hrvatskoj u sustavima klimatizacije prevladava R410a, a kao značajan problem je istaknuo da u Hrvatskoj nema tvrtki koje rade s amonijakom, niti postoje mali laboratorijski uređaji za obuku kadrova pa će se obuka morati raditi u većim hladnjačama. Inače je Hrvatska vrlo blizu europskom prosjeku kad je riječ o izobrazbi instalatera. Kao značajna novost riječi je bilo o primjeni novog Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju, koji je od 1. listopada donio navođenje dva energetska razreda - jedan izračunat temeljem specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje, a drugi na temelju izračuna primarne energije. Time su posla konačno dobili i strojari jer sada i tehnički sustavi zgrada imaju utjecaja na energetski razred zgrade, što struka pozdravlja. Naime, uvedeni su redovni pregledi sustava grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije, što do sada u Hrvatskoj nije zaživjelo.

Dipl. ing. Damir Žilić iz Beijera je naveo da domaći investitori u rashladne vitrine u trgovačkim lancima gotovo uopće nisu vodili računa o postupnom povlačenju rashladne opreme pa će se u skoroj budućnosti suočiti sa značajnim investicijama. Cijene radnih tvari kreću se od minimalno pet eura/kg do maksimalno 35 eura/kg, a nakon 2020. bit će problema s nabavom pojedinih rashladnih tvari. "Arhitektura sustava će se morati mijenjati i oni sustavi koji rade s velikim količinama radne tvari smanjit će svoj udio na tržištu", kaže Žilić. Kao buduća rješenja za sektor trgovine on predlaže distribuirane sustave ili centralizirane, koji su nasljednici današnjih rješenja, dok kao pravo rješenje navodi CO2 booster u transkritičnom režimu što je optimalno i za Hrvatsku.
Drugog dana skupa, u četvrtak, održao se i okrugli stol na temu energetske učinkovitosti i obnove sustava grijanja, hlađenja i ventilacije, a na njemu su sudjelovali Danijela Knez iz MGIPU-a, Tomislav Ilić iz FZOEU i Robert Horvath iz Toshibe. Predstavnici proizvođača opreme su sugerirali da bi trebalo ići prema sufinanciranju sustava za grijanje i hlađenje, na što im je g. Ilić iz FZOEU savjetovao da se uključe u javnu raspravu o uvjetima za javni poziv za sufinanciranje OIE i energetske učinkovitosti u javnim zgradama, kako bi se tehnički uvjeti poziva po potrebi doradili. Optimalno bi bilo da istupe zajedno, preko HURKT-a kao krovne organizacije.

Kao jedan od propusta istaknuto je kako hlađenje u obiteljskim i stambenim zgradama uopće nije uključeno u metodologiju za energetsko certificiranje pa ni sustavi za hlađenje uopće nisu sufinancirani za takve korisnike. Horvath se zapitao hoće li na javnoj nabavi procjena ekonomski najpovoljnije ponude biti ispravno i primjereno vrednovana, jer sada su ponuditelji nerijetko stavljeni u situaciju da se bore jedni protiv drugih, umjesto da se gleda zadovoljavaju li potrebne uvjete. "Ključni trebaju biti watti, učinkovitost i komfor i zato apeliram da se bude pažljiv pri izradi troškovnika", rekao je on. Kad je riječ o subvencijama za energetsku učinkovitost u industrijskom sektoru i turizmu rečeno je da su upute za taj natječaj u pripremi. Sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća može se očekivati u 2018., a predstavnicima Fonda je sugerirano da umjesto raspisa ciljanih natječaja po uzoru na Sloveniju mogućnost sufinanciranja bude kontinuirana. U bogatom programu Klima foruma je bilo ukupno 30 stručnih predavanja ili prezentacija rješenja i najsuvremenije opreme, čime je konferencija opravdala status centralnog mjesta za okupljanje te struke.

Galerije slika:
Klima-forum 2017 - 1. dan
Klima-forum 2017 - 1. dan (IZLET)
Klima-forum 2017 - 2. dan