Odlazak u saunu - da! Ali, znate li kako saunu koristiti?

O saunama i njihovom blagotvornom učinku na duh i tijelo, odnosno na zdravlje, ljepotu, opuštanje i ostvarivanje dobrog osjećaja mnogo toga je poznato. No, valja se podsjetiti na neke od važnijh pojmova i u vezi sa saunama.

Zagreb, 15. siječanj 2015.

Započnimo priču s aromaterapijom. Iako u svojem izvornom obliku sauna nije podrazumijevala primjenu nikakvih dodataka (raznih mirisnih tvari, aroma i esencija), aromaterapija je danas u saunama vrlo česta. Raznim dodacima vodi kojom se zalijeva saunsko kamenje i time održava potrebna razina vlažnosti zraka ostvaruju se dodatni opuštajući učinci i u tom dijelu aromaterapija nadopunjuje djelovanje, ali i same učinke sauniranja.

Ono što je možda najvažnije kod odlaska u saunu je znati koliko se u njoj smije boraviti. Prekomjerno izlaganje u sauni nipošto se ne preporučuje. Zato valja znati da prosječno vrijeme boravka u sauni ne bi trebalo trajati kraće od 8 min i dulje od 20 min. Stvarno vrijeme boravka u sauni valja uskladiti sa vlastitim željama, potrebama i osjećajima, odnosno osluškivati signale vlastitog tijela. O tome također ovisi i koliko će se puta sauna koristiti u nizu. Već iskusni ‘saunaši’ uobičajeno odlaze tri puta za redom u saunu, dakako uz odgovarajuću stanku, popraćenu odmorom, udisanjem svježeg zraka i sl, dok će početnicima vjerojatno samo jednokratan boravak u sauni biti dovoljan.

Odgovor na pitanja kada, kako i zašto ići u saunu je kratak: da. Mnogo je razloga za to, a na prvom je mjestu njezino više nego blagotvorno djelovanje na tijelo (izlučivanje štetnih tvari iz organizma, jačanje imunološkog sustava) i duh (opuštanje). Pri tome treba istaknuti da saune mogu koristiti i trudnice i osobe koje boluju od određenih bolesti ili imaju razne zdravstvene smetnje (npr. visoki krvni tlak), ali naravno, samo uz prehodni razgovor s liječnikom. Stoga, imate li neke od navedenih smetnji prije odlaska u saunu obavezno razgovarajte s liječnikom.

Finska se smatra domovinom saune, iako se slične tople kupelji mogu pronaći i u drugim sjevernoeuropskim zemljama. Već je poznato da se pod pojmom finska sauna isključivo podrazumijeva zasebna saunska kućica ili saunska prostorija u postojećoj zgradi koja je u cijelosti izgrađena od drva, a ponajviše od smreke ili jele. Temperatura zraka u takvoj sauni treba iznositi 80 - 95 °C, a vlažnost zraka oko 10%. U takvoj se sauni u pravilu nalaze tri klupe na različitoj visini, odnosno u različitim temperaturnim zonama. Vlažnost zraka u sauni pri tome se ostvaruje polijevanjem vodom užarenog kamenja u saunskoj peći. Svaki odlazak u saunu trebao bi biti izazov, što znači stalno istraživanje novih mogućnosti za povećavanje njezinog djelovanja na duh i tijelo. To, primjerice, može značiti drugačiji raspored sjedenja, drugačiji raspored aktivnosti vezanih uz saunu (npr. više boravaka u sauni za redom, s opuštanjem, odmaranjem i namakanjem u hladnoj vodi u međuvremenu). No, to nipošto ne znači ispitivanje vlastitih granica pri boravku u sauni (npr. iskušavanje koliko tijelo može podnijeti temperaturu ili vlažnost zraka ili koliko se dugo može izdržati u sauni). Drugim riječima, sauna treba biti izazov, ali ne u smislu prekoračivanja određenih granica organizma!

Kamenje u saunskoj peći služi kao izvor topline i vlage u prostoriji saune. Odgovarajuća vlažnost zraka u sauni postiže se polijevanjem vodom užarenog kamenja u peći, bez obzira na način njhovog zagrijavanja. No, kako je kamenje osjetljivo na temperaturne razlike, s vremenom dolazi do njegovog oštećivanja pa ga, ovisno o učestalosti korištenja saune, valja povremeno mijenjati. Kod redovitog korištenja saune, kamenje je preporučljivo zamijeniti jednom godišnje. U slučaju korištenja raznih dodataka u vodi za polijevanje (eteričnih ulja i sl) ili ako je voda vrlo tvrda, na kamenju dolazi do stvaranja naslaga koje s jedne strane smanjuju izmjenu topline, a s druge mogu uzrokovati neugodne mirise. Zbog toga kamenje povremeno valja očistiti (naravno, tek nakon što je posve ohlađeno).

Peć je nezamjenjivi dio saune i služi za proizvodnju topline i pare, odnosno za osiguravanje potrebne vlažnosti zraka. S obzirom na energent, u primjeni se i dalje mogu pronaći starinske peći s užarenim kamenjem koje se prethodno zagrijava u nekom drugom ložištu, no danas su ipak mnogo češće električne saunske peći u kojima se kamenje izravno zagrijava električnim grijačem. U tom slučaju spajanje peći na električnu instalaciju (što također vrijedi i za drugu električnu opremu saune) treba izvoditi isključivo stručnjak, kako bi se u vlažnom okruženju kakva je sauna spriječila opasnost od strujnog udara. Isto tako, ako se za zagrijavanje užarenog kamenja koristi peć na drva, kao što bi to trebalo biti u izvornoj finskoj sauni, najprije bi s područnim dimjačarem trebalo provjeriti zadovoljava li dimnjak uvjete za spajanjem ložišta na drva. Konačno, pri postavljanju peći valjalo bi voditi računa o sigurnosti s obzirom na sprječavanje opeklina zbog mogućeg naslanjanja na vruće vanjske stijenke peći. Temperatura zraka koji se zagrijava pomoću peći uobičajeno iznosi 85 - 95 °C, a ako se radi o tzv. biosaunama ili niskotemperaturnim saunama 60 - 75 °C.

Vlažnost zraka je, uz temperaturu, druga glavna fizikalna značajka saune i njezinog djelovanja. Pri tome kao osnovno pravilo vrijedi da relativna vlažnost zraka u sauni, koliko se god na prvi pogled činilo drugačije, mora biti što manja. Uostalom, u pravoj finskoj sauni, u kojoj temperatura zraka iznosi oko 95 °C, vlažnost zraka mora biti što manja, odnosno svega 5 - 10%! Za razliku od toga, u nekim drugim toplim kupeljima (npr. u ruskoj banji ili turskoj kupelji) vlažnost zraka može iznositi i do 100%.

Odjeću i obuću, ali i naočale, prije ulaska u saunu valjalo bi skinuti i odložiti s ostalim stvarima. Imate li naočale s metalnim okvirom, materijal okvira će se u doticaju s vrućim zrakom zagrijati, što može postati vrlo neugodno, a ako se pak radi o naočalama s polimernim okvirima, moglo bi doći i do deformacija materijala. Za razliku od toga, kod primjene kontaktnih leća nema nikakvih problema pri korištenju saune. Odjeća je u sauni posve nepotrebna. Čak i najmanji komadi odjeće kao što su kupaće gaćice ili kostim mogu uzrokovati nadraživanje kože. Uz to, odjeća sprječava izmjenu topline i tvari s neposrednom okolicom (vrućim zrakom). Zbog toga se u saunu ne ulazi odjeven, već isključivo ogrnut ručnikom koji će poslužiti i za sjedenje, odnosno ležanje na saunskim klupama. Kada je riječ o šminki, treba naglasiti da se s njome u saunu jednostano ne smije ući! To znači da prije boravka u sauni u potpunosti valja ukloniti bilo kakvu šminku, kreme, ulja i sl. s tijela. Uostalom, stručnjaci preporučuju kratko tuširanje prije ulaska u saunu upravo kako bi se koža očistila od bilo kakvih naslaga koje bi mogle otežati izmjenu topline i tvari. No, nakon tuširanja se valja u cijelosti obrisati i osušiti jer se suha koža brže znoji, čime se ujedno brže postiže željeni učinak saune.

Koliko puta, kako i gdje odlaziti u saunu i koristiti je stvar mogućnosti. Za sve one koji bi saunu željeli koristiti češće, na tržištu postoje bezbrojna rješenja saunskih kabina koje se mogu postaviti i u vlastitom domu. Svima kojima na raspolaganju imaju veliku okućnicu preporučuje se gradnja vlastite saunske kućice, baš kao što je to u Finskoj. Za to postoje brojne mogućnosti: od narudžbe gotove kućice iz trgovine (ili na internetu) koja se potom jednostavno sklapa, do izrade cijele kućice prema načelu ‘sam svoj majstor’. Na tržištu je velika ponuda najrazličitijih vrsta i veličina sauna, zato prije kupovine točno morate znati koliko će osoba saunu korisititi. Naravno, kod proizvođača se treba dobro raspitati o svim karakteristikama saune, materijalu od kojeg je izrađena, garanciji i sl. Cijena u konačnici igra veliku ulogu, ali s obzirom na današnju sveprisutnost raznih mogućnosti otplata i akcija na cijene, sauna je dostižna (isplativa) investicija.

Predgotovljene saunske kabine danas se mogu pronaći u gotovo svakoj bolje opremljenoj trgovini građevinskog materijala. Velik broj suvremenih kabina imaju površinu od svega 1,5 m2, što znači da omogućavaju postavljanje čak i u manji stan. Za potpunu udobnost najviše se preporučuju kabine površine 4 - 5 m2 u kojima ima mjesta za do četiri osobe. Valja imati na umu da se u sauni najbolje opušta i uživa u društvu.

Opće je poznato da se odmah nakon bavljenja sportom ili ekstremnih napora ne preporučuje boravak u sauni, već se prethodno valja odmoriti. Naime, pri korištenju saune potrebno je biti posve opušten i ne razmišljati o vremenu kako bi se u cijelosti mogao iskoristiti njezin blagotvoran učinak na duh i tijelo. To je moguće samo ako nema više nikakvih psihičkih (npr. raznih zakazanih sastanaka ili sličnih obveza nakon saune) ni fizičkih pritisaka (npr. bolova, smetnji). Nakon izlaska iz saune također se preporučuje odmor, a vrlo često i namakanje nogu u toploj vodi kako bi se u cijelosti prokrvile krvne žile u nogama te ponovno uspostavila neometena cirkulacija.

Ako je ikako moguće, nakon boravka u sauni, više je nego preporučljivo nakratko boraviti na svježem zraku. Uostalom, u Finskoj se preporučuje izlazak na otvoreno i valjanje po snijegu ili pak uranjanje u obližnje (dakako, iznimno hladno) jezero. Ako to pak nije moguće, dobro će poslužiti vrt u okućnici ili jednostavno balkon.

Razumljivo je samo po sebi da boravak u vrućem okruženju kao što je sauna uzrokuje žeđ. Treba naglasiti da sauna i alkoholna pića jednostavno ne idu zajedno! Nakon izlaska iz saune svakako bi trebalo popiti dosta tekućine, a prije svega mineralnu vodu, razrijeđeni prirodni sok ili biljni čaj. Ipak, u stanci između dva boravka u sauni trebalo bi izbjeći unos dodatne tekućine jer se time smanjuje učinak saune na izdvajanje štetnih tvari iz organizma.

email