Pojava i razvoj wellness-turizma u hrvatskoj

Wellness se pojavljuje kada se u svijetu prekomjernog rada ili nerada, nagomilalo previše stresa, čije posljedice ozbiljno narušavaju zdravlje pojedinca, obitelji, poduzeća i zajednice ili društva.

Sve više turista bira destinacije u kojima će se ciljano, u wellness-programima i uslugama regenerirati od prekomjernog stresa i ublažiti posljedice zdravstvenih poremećaja, odmoriti se, uljepšati i opustiti.

U Europi se wellness-turizam prvi put spominje krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada su 1989. godine austrijske terme Bad Hofgastein u prospektu upotrijebile izraz ‘Magic Wellness’. Od tada broj i raznovrsnost wellness ponude u Europi i širom svijeta raste do razmjera megatrenda. Najveći broj turističke wellness-ponude u Europi je koncentriran u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Povod za nagli razvoj wellness-ponude nakon 1990. godine je i promjena politika zdravstvenih osiguranja koja su zbog svjetske ekonomske krize prestala plaćati zdravstveno-turističke boravke osiguranika u toplicama diljem Europe. Ekonomska kriza je zahvatila i turizam. Stoga su ponuđači turističkih putovanja uveli wellness-sadržaje i programe i pokrenuli kampanje da promoviraju svoje ponude upravo na najosjetljivije ljudsko područje, tj. zdravlje, znajući da će za zdravlje ljudi uvijek izdvojiti najviše što mogu.

Wellness-turizam u Hrvatskoj

Wellness u Hrvatskom turizmu započinje 2000. godine, kada je dr. Jelica POPIĆ iz Lovrana pokrenula prvi wellness centar u hotelu ‘Milenij’ u Opatiji. Od tada se broj hotela s wellness-ponudom povećao na više od 100 ponuđača.

Iako je wellness u Strategiji razvoja hrvatskog turizma stavljen na samo čelo turističkih proizvoda koje treba razvijati, danas još nema dovoljno institucionalne podrške i skrbi za selektivnu turističku granu wellnessa, pa nema ni točnog broja hotela koji nude wellness-sadržaje.

U okviru Hrvatske turističke zajednice nabrojano je 78 hotela, sekcija za wellness-turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori broji 94 hotela, a podaci Učilišta Lovran, koje je provelo istraživanje o broju hotela s wellness-ponudom i zastupljenosti pojedinih wellness-programa, govore o 111 hotela s wellness-ponudom.
Postotak wellness-ponuđača od ukupnog broja hotela u Hrvatskoj je 16%.

Što nudi hrvatski wellness?

Preduvjet za konkurentnost u zdravstvenom i wellness turizmu svakako je zastupljenost u njihovoj ponudi široke lepeze zdravstveno preventivnih programa (masaže, kozmetičke njege, vodenih programa, zdrave prehrane, rekreacije, alternativne medicine i programa za osobni rast i razvoj), uz specijalizaciju na pojedini wellness-program ili temu koja je povezana s ljekovitim činiteljem ili specijaliziranim kadrovima te vrhunska kvaliteta usluge.

Preporuke za razvoj

Za razvoj konkurentog zdravstvenog i wellness-turizma u Hrvatskoj nužna je:

  • veća institucionalna skrb i udruženo djelovanje do sada odvojenih ponuđača i pružatelja usluga koji unaprjeđuju i čuvaju zdravlje (turističkih, medicinskih i zdravstvenopreventivnih ili zdravstvu srodnih područja) - od izrade akcijskih planova, osnivanja klastera, zajedničkih nastupa na sajmovima, on-line rezervacijskih sustava i sl.
  • diferencijacija ponude uvođenjem interaktivnih programa za duhovno zdravlje, alternativne i metode samopomoći, te programa za ciljane zdravstveno-preventivne potrebe ili probleme koji se manifestiraju kao funkcionalni, psihosomatski i psihosocijalni i estetski poremećaji, među kojima su najčešće: nesanice, poremećaji seksualnosti, loša probava, pad imuniteteta, nepravilno disanje, prerano starenje kože, loše raspoloženje, strahovi, brige itd.
  • veća valorizacija i uključivanje prirodnih ljekovitih činitelja destinacije i zdrave, domaće, hrvatske i mediteranske prehrane u okvire zdravstveno-turističke i wellness-ponude
  • razvoj znanja postojećih wellness-kadrova i zapošljavanje zdravstvenih i zdravstvu srodnih stručnjaka koji će, osim masaža, njege i kupanja, provoditi programe za osobni rast i razvoj i alternativne oblike skrbi za psihofizičko zdravlje (autogeni trening, meditacije, jogu, homeopatiju, tradicionalnu kinesku medicinu, aromaterapiju i fitoterapiju, kineziološke programe, wellness coaching, nutricionizam, alternativnu medicinu i sl)
  • poticati povećanje broja hotela koji nude wellness-usluge i poticati ponuđače termalnog i medicinskog turizma (iako su sve tri koncepcije različite, istraživanja pokazuju da se wellness-usluge očekuju kao dodana vrijednost i u te dvije vrste turizma).

Zaključimo. Treba težiti prema prepoznatljivoj i vrhunski kvalitetnoj zdravstveno-turističkoj i wellness-ponudi koja je uvjet za turistički rast i razvoj što doprinosi ukupnom razvoju Hrvatske.

Jelica Popić, dr. med., ravnateljica Učilišta Lovran

email