10. Seminar 'MOGUĆNOSTI PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE'

Zagreb, kongresni centar ‘Antunović’, Zagrebačka avenija 100/A
19. travnja 2018.
location_onZagreb, Kongresni centar ‘Antunović’, Zagrebačka avenija 100/A
date_range19. travnja 2018.
Tako je bilo na 10. Seminaru 'Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije'

Donijevši početkom godine uredbu kojoj je cilj pojednostavniti priključivanje malih elektrana na obnovljive izvore i uvevši kategoriju priključka kućanstva s vlastitom proizvodnjom električne energije, država se konačno uhvatila u koštac s poražavajućom činjenicom da male sunčane elektrane (tzv. mikrosolari) kao kategorija proizvođača gotovo ne postoje. Uz to, u Hrvatskoj je u sustavu poticaja i na elektroenergetsku mrežu priključeno tek oko 1200 sunčanih elektrana ukupne snage oko 50 MW.
U skladu s time, tema mikrosolara bila je u fokusu 10. seminara 'Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije' koji je u organizaciji tvrtke ENERGETIKA MARKETING u Kongresnom centru 'Antunović' okupio oko 140 sudionika.

Cilj države u vezi s mikrosolarima, ali i drugim malim postrojenjima na obnovljive izvore jasno je artikulirao savjetnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Vedran Gaće, dipl. ing., rekavši da se politika u suradnji s HEP Operatorom distribucijskog sustava opredijelila za pojednostavljenje priključka za mikrosolare za kućanstva koji se trebaju financijski isplatiti najkasnije do 10 godina. Isto tako, cilj je omogućiti godišnju novoinstaliranu snagu sunčanih elektrana na razini čak 50 MW. U tom smislu građanima bi trebalo omogućiti male financijske potpore iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, no za sada se ne može govoriti o poreznim olakšicama na investiciju ili opremu. Kako je rekla mr. sc. Marina Čavlović, dipl. ing. iz HEP ODS-a, glavni izazov je ispravno odrediti jednostavnost priključka, a ta tvrtka godišnje rješava 20 000 predmeta. Ako su preduvjeti u mreži mogući za priključak, obračunsko mjesto kod kućanstava s vlastitom proizvodnjom opremat će se dvosmjernim brojilom, s tendencijom uvođenje naprednih brojila, a cijena priključka trebala bi u prosjeku biti 2500 - 3500 kuna (uvećano za PDV), dok će se obračun temeljiti na primjeni metode neto mjerenja na mjesečnoj osnovi.

Isto tako, HEP je zainteresiran građanima ponuditi mikrosolare, slično kao što u susjednoj Sloveniji već radi tvrtka GEN-I. Kako se čini, državu i HEP ODS u slučaju masovnosti primjene malih sunčanih elektrana pomalo zabrinjava pitanje plaćanja mrežarine, što su neki sudionici okruglog stola na Seminaru ocijenili neopravdanim, baš kao i tvrdnje da veći broj takvih postrojenja u mreži može uzrokovati nestabilnosti. Naime, neke ekstremne situacije s isporukom energije u mrežu kojih se operator pribojava u pravilu se neće događati. U svakom slučaju, i država i HEP ODS iskazali su spremnost zainteresiranima ubrzo pojasniti sve nejasnoće oko priključka, a uočene poteškoće bi se trebale ispravljati u hodu. U skladu s time, mr. sc. Jasmina Novak, dipl. oec., predstavnica Solvisa, jedinog hrvatskog proizvođača fotonaponske opreme koji gotovo cjelokupnu proizvodnju uspješno izvozi, izrazila je očekivanja da će se stanje s primjenom Sunčeve energije u Hrvatskoj konačno promijeniti. Uz to, pionir primjene Sunčeve energije u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, dipl. ing., koji je trenutačno savjetnik u FZOEU-u, naglasio je da bi se projekti korisnicima trebali isplatiti za 6 - 8 godina. Kada je pak riječ o priključivanju postrojenja na obnovljive izvore na prijenosnu mrežu, mr. sc. Dragutin Mihalic, dipl. ing. iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava je potvrdio da bi za godinu - dvije na mreži mogle biti vjetroelektrane ukupne snage čak do 1100 MW, ali i da postoje upiti za priključivanjem velikih sunčanih elektrana ukupne snage reda veličine nekoliko stotina MW.

Veći broj predavača na Seminaru istaknuo je velike potencijale Hrvatske za proizvodnju energije iz Sunca, a hrvatski potencijal kućanstava s vlastitom proizvodnjom neke europske procjene postavljaju na čak 1,4 GW, dok se očekuje da bi do 2050. europska kućanstva čak 45% energije mogli proizvoditi iz obnovljivih izvora. Predstavnik Hrvatskog operatora tržišta energije, Ozren Fućak, dipl. iur., naveo je da se očekuje da bi iznos za isplatu poticaja obnovljivim izvorima ove godine mogao narasti na čak 2,9 mlrd. kuna, a 2019. na čak 3,5 mlrd. kuna! Naknadu koju plaćaju građani trebat će korigirati, izvjesno je, samo je pitanje kada. Osim o sunčanim elektrama, na Seminaru je također bilo riječi i o primjeni biomase i dizalica topline, a predstavljen je i zanimljivi projekt razvoja polimernog solarnog kolektora za toplinsko iskorištavanje Sunčeve energije koji za hrvatskog investitora radi tim istraživača s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Isto tako, prikazana su i dva zanimljiva projekta kotlovnica na biomasu koja su ostvarena u posljednje vrijeme. Tako je Viessmann bio glavni izvođač radova i isporučitelj opremu za novu kotlovnicu tvrtke Podravka u Koprivnici, dok je tvrtka HERZ izvela zahtjevan projekt energetske obnove kotlovnice Kaznionice Lepoglava, također s iskorištavanjem šumske biomase. Uz to, tri poznata proizvođača dizalica topline (Daikin, Panasonic i Vaillant) predstavila su svoja rješenja. Konačno, da ne bi sve ostalo na Suncu, biomasi i dizalicama topline, prikazan je i zanimljiv inovativan projekt iskorištavanja geotermalne energije u Draškovcu kod Preloga i projekt Male hidroelektrane Pleternica, prvog takvog hrvatskog energetskog postrojenja u vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

Organizatori
Medijski pokrovitelji
Pokrovitelj
Znanstveno-stručni pokrovitelji