Na temelju relevantnih i citiranih izvora podataka u području korištenja Sunčeve energije predložene su podloge, analize i obrazloženje ubrzanog korištenja Sunčeve energije u dobivanju toplinske, rashladne i električne energije u Hrvatskoj i odgovor na pitanje 'Kako uhvatiti korak s Europskom unijom?' u pogledu korištenja čiste energije. Valja se nadati da su tim podlogama uklonjene moguće dvojbe i olakšano donošenje odluke izrađivačima Energetske strategije Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, utemeljene na znanstvenim i stručnim činjenicama, a pozivajući se na pozitivne smjernice EU-a, što to dobro donosi Hrvatskoj proizvodnja energije iz energije Sunca.
Hrvatska do sada nije koristila dovoljno energiju Sunčeva zračenja u dobivanju toplinske, rashladne i električne energije, a kako bi se udaljila sa začelja ljestvice europskih zemalja po instaliranim solarnim toplinskim sustavima i sunčanim elektranama (fotonaponskim sustavima) razrađene su projekcije korištenja Sunčeve energije u Hrvatskoj.
S obzirom na to da je većina zemalja EU-a prihvatila standarde gradnje gotovo nula energetskih zgrada (nZEB) u kojima bi se gotovo nulta, odnosno vrlo mala potrošnja energije trebala osigurati uglavnom energijom iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u zgradi ili u njezinoj neposrednoj blizini, od iznimnog značaja je izbor tehničkog rješanja sustava ili sinergije više sustava u dobivanju korisne energije kako bi se dobio tehno-ekonomski optimum ulaganja i dobiti. Jedno od tehničkih optimalnih riješenja izračuna takvih zgrada s vlastitom proizvodnjom toplinske, rashladne i električne energije, osim ugradnje solarnih toplinskih sustava, i ugradnja sunčanih elektrana i mjerenje električne energije na istom obračunskom mjernom mjestu na kojem zgrada kupuje električnu energiju od opskrbljivača, ali uz ugradnju dvosmjernog brojila i obračuna na godišnjoj razini (tzv. net metering).
Korištenje Sunčeve energije je lokalnog značaja i vodi otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u ruralnim područjima, područjima od posebne državne skrbi, priobalju, zaobalju i otocima. U konačnici, Hrvatska smanjuje uvoz električne energije i emisije stakleničkih plinova, građani postaju bogatiji, a glede gospodarstva otvaraju se nova radna mjesta lokalnog karaktera u proizvodnji, projektiranju, montaži, nadzoru, puštanju u pogon, održavanju, marketingu i promidžbi solarnih toplinskih sustava i sunčanih elektrana.
I na kraju, uporište svega toga leži i u činjenici da je tehnički iskoristiv potencijal energije Sunca, dakle onaj koji se danas tehničko-tehnološki može iskoristiti za pretvorbu te energije u električnu, toplinsku ili rashladnu energiju, još veći od ukupne svjetske potrošnje energije. Prihvaćanjem projekta 'Solarizacija Hrvatske', Hrvatska bi postala u 21. stoljeću ekološki čista i prepoznatljiva zemlja, društveno bogatija i gospodarski razvijenija te tako integrirana u Europu i svijet.

fast_rewindPovratak