Hrvatska mora ići u korak s Europskom unijom!

Na temelju relevantnih i citiranih izvora podataka u području korištenja Sunčeve energije predložene su podloge, analize i obrazloženje ubrzanog korištenja Sunčeve energije u dobivanju toplinske, rashladne i električne energije u Hrvatskoj i odgovor na pitanje 'Kako uhvatiti korak s Europskom unijom?' u pogledu korištenja čiste energije. Valja se nadati da su tim podlogama uklonjene moguće dvojbe i olakšano donošenje odluke izrađivačima Energetske strategije Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, utemeljene na znanstvenim i stručnim činjenicama, a pozivajući se na pozitivne smjernice EU-a, što to dobro donosi Hrvatskoj proizvodnja energije iz energije Sunca.
Hrvatska do sada nije koristila dovoljno energiju Sunčeva zračenja u dobivanju toplinske, rashladne i električne energije, a kako bi se udaljila sa začelja ljestvice europskih zemalja po instaliranim solarnim toplinskim sustavima i sunčanim elektranama (fotonaponskim sustavima) razrađene su projekcije korištenja Sunčeve energije u Hrvatskoj.
S obzirom na to da je većina zemalja EU-a prihvatila standarde gradnje gotovo nula energetskih zgrada (nZEB) u kojima bi se gotovo nulta, odnosno vrlo mala potrošnja energije trebala osigurati uglavnom energijom iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u zgradi ili u njezinoj neposrednoj blizini, od iznimnog značaja je izbor tehničkog rješanja sustava ili sinergije više sustava u dobivanju korisne energije kako bi se dobio tehno-ekonomski optimum ulaganja i dobiti. Jedno od tehničkih optimalnih riješenja izračuna takvih zgrada s vlastitom proizvodnjom toplinske, rashladne i električne energije, osim ugradnje solarnih toplinskih sustava, i ugradnja sunčanih elektrana i mjerenje električne energije na istom obračunskom mjernom mjestu na kojem zgrada kupuje električnu energiju od opskrbljivača, ali uz ugradnju dvosmjernog brojila i obračuna na godišnjoj razini (tzv. net metering).
Korištenje Sunčeve energije je lokalnog značaja i vodi otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u ruralnim područjima, područjima od posebne državne skrbi, priobalju, zaobalju i otocima. U konačnici, Hrvatska smanjuje uvoz električne energije i emisije stakleničkih plinova, građani postaju bogatiji, a glede gospodarstva otvaraju se nova radna mjesta lokalnog karaktera u proizvodnji, projektiranju, montaži, nadzoru, puštanju u pogon, održavanju, marketingu i promidžbi solarnih toplinskih sustava i sunčanih elektrana.
I na kraju, uporište svega toga leži i u činjenici da je tehnički iskoristiv potencijal energije Sunca, dakle onaj koji se danas tehničko-tehnološki može iskoristiti za pretvorbu te energije u električnu, toplinsku ili rashladnu energiju, još veći od ukupne svjetske potrošnje energije. Prihvaćanjem projekta 'Solarizacija Hrvatske', Hrvatska bi postala u 21. stoljeću ekološki čista i prepoznatljiva zemlja, društveno bogatija i gospodarski razvijenija te tako integrirana u Europu i svijet.

Autor
  • Majdandzic_ljubomir prof. dr. sc. Ljubomir MAJDANDŽIĆ, dipl. ing.
    Hrvatska stručna udruga za Sunčevu energiju, Zagreb

    Rođen je 4. srpnja 1960. godine u Ivanjskoj (Bosna i Hercegovina). Diplomirao je 1985. godine na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Banja Luci (BiH), na Pogonsko-energetskom smjeru. Uz to, završio je dva poslijediplomska studija: 1999. na Fakultetu strojarstva i brodogradnje i 2001. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U razdoblju 2001. - 2003. godine pripremao je doktorat na Odjelu za elektroenergetske sustave Instituta Fraunhofer za Sunčevu energiju (ISE) u Freiburgu (Njemačka), a doktorirao je 2004. na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Danas je izvanredni profesor na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Uz to, u razdoblju 2016. - 2018. godine bio je v.d. direktora, a potom i savjetnik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Autor je oko 70 znanstvenih i stručnih radova iz područja energetike, obnovljivih izvora i održivog razvoja te knjiga 'Obnovljivi izvori energije - Energetske tehnologije koje će obilježiti 21. stoljeće' i 'Solarni sustavi'. Održao je više od 200 pozvanih predavanja i radionica iz područja obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša, klimatskih promjena i globalnog zatopljenja. Dobitnik je priznanja (tadašnjeg) Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja za projekt 'Opskrba obiteljske kuće toplinskom i električnom energijom pomoću Sunčeve energije' 2000., nagrade 'Hrvoje Požar' u području unaprjeđenja kvalitete okoliša, vezano uz energetske objekte 2004. i Nagrade 'Roger Léron' za 2017. godinu za doprinos održivom korištenju energije na regionalnoj i lokalnoj razini u Europskoj uniji koju dodjeluje Europski savez agencija i regija za energiju i okoliš (FEDARENE). Član je Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju (i bio je njezin dugogodišnji predsjednik), Međunarodnog društva za Sunčevu energiju (ISES), Njemačkog društva za Sunčevu energiju (DGS) i Hrvatskog energetskog društva (HED). Služi se njemačkim i engleskim jezikom. Oženjen je i otac četvero djece.

Ostali autori

prof. dr. sc. Damir DOVIĆ, dipl. ing.
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

fast_rewindPovratak