Solarni toplinski sustavi u Europi i gotovo nula energetske zgrade (nZEB)
Podaci o kontinuiranom padu godišnje novoinstaliranih solarnih toplinskih sustava u zemljama Europske unije od 2008. godine pokazuju da se to područje nalazi u svojevrsnoj krizi. S druge strane, novoinstalirani toplinski učini takvih sustava u svijetu bilježe rast od 4% godišnje, dok je u EU-u zabilježen pad od 4 %! Kako bi se takvi negativni trendovi zaustavili, European Technology Platform on Renewable Heating and Cooling (RHC-Platform) i njezin dio, European Solar Thermal Technology Panel (ESSTP) čiji rad financira Europska komisija donijeli su dokument 'Strategic Research Priorities'. U njemu se ističe veliki potencijal za razvoj solarnih tehnika do 2050. godine i ukazuje na potrebu za hitno povećanje istraživačko-razvojnih aktivnosti u sklopu projekata 'Obzor 2020'.
Planovi razvoja su razrađeni u 'Technology Roadmap for Solar Heating and Cooling' i podijeljeni su u sljedeće grupe:
a) razvoj solarnih kompaktnih hibridnih sustava (SCOHYS), uz snižavanje troškova proizvodnje Sunčeve toplinske energije od 50%
b) tehnološka unaprjeđenja u tzv. Solar-Active-Houses (SAH) - rješenja koja zadovoljavaju standard gotovo nula energetskih zgrada (nZEB)
c) razvoj sustava za proizvodnju Sunčeve toplinske energije za industrijske procese (SHIP).
Očekuje se da će odredbe Direktive (EU) 2018/844 od 6. lipnja 2018 o izmjenama Direktive 2010/31/EU o energetskim značajkama zgrada u pogledu obaveze da sve nove i obnovljene zgrade javnog sektora budu gotovo nula energetske (nZEB) od 2019. i sve ostale zgrade od 2021. godine dodatno potaknuti ugradnju solarnih toplinskih sustava radi postizanja standarda nZEB.
Do sada napravljeni proračuni pokazuju da je standard nZEB u, primjerice, jednoobiteljskoj kući s QH,nd < 25 kW h/m2 godišnje moguće postići ugradnjom 4 - 6 m2 solarnih toplovodnih kolektora, uz zadovoljenje uvjeta iz trenutačno važećeg Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/2015, 70/2018, 73/2018 i 86/2018) od 30% energije iz obnovljivih izvora u isporučenoj energiji zgrade. Takva tehnička rješenja pri projektiranju treba ekonomski ocijeniti u odnosu na ostala rješenja koja uključuju toplinske uređaje na biomasu, fotonaponske sustave (sunčane elektrane) i dizalice topline.