Platforma za pristup tržištu električne energije i pomoćnim uslugama

Vrijeme poticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora je prošlo, a nova Energetska strategija je bliža ili dalja budućnost. U tom rasponu i dalje je važna europska Energetska direktiva prema kojoj se mora povećavati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, smanjivati emisije ugljičnog dioksida i povećavati energetsku učinkovitost, no i uz pomoć europskih fondova, broj i snaga novih postrojenja na obnovljive izvore raste mnogo sporije nego do 2015. godine. Uz poneki važniji iskorak u smjeru novih obnovljivih izvora, promatrajući veće projekte vjetroelektrana ili kogeneracije iz biomase i većih sunčanih elektrana, pokazuje se da je uz malu otkupnu cijenu energije većina postrojenja na obnovljive izvore sporo isplativa (u roku 7 - 10 godina za male elektrane do 500 kW). S druge strane, investitori u takva postrojenja nisu energetske tvrtke, već poduzetnici koji žele osigurati svoju proizvodnju, povećati svoju konkurentnost, ali i doprinijeti budućnosti bez štetnih plinova. Njima trgovanje energijom nije, niti treba biti, osnovna djelatnost pa je teško i očekivati da će sami pronalaziti nove izvore prihoda od svoje elektrane te njihova investicija (samostalna ili uz bespovratna europska sredstva) ostaje djelomično neiskorištena.
Činjenica je da je otkupna cijena energije iz malih postrojenja na obnovljive izvore gotovo dvostruko niža od cijene koja se prosječno postiže na burzi, a još nekoliko puta niža od poticajne cijene. Zbog toga bi mogućnost pristupa tržištu električne energije (preko burze ili bilateralnog tržišta) i/ili pristupa tržištu pomoćnih usluga znatno ubrzalo isplativost ulaganje u obnovljive izvore i potaknulo veća buduća ulaganja. Sve to bilo bi moguće na osnovi platforme za pristup tržištu energije i pomoćnim uslugama koja će omogućiti ponuđačima jednostavno nuđenje energije i usluga, opskrbljivačima i trgovcima jednostavnu nabavu istoga i daljnje nuđenje na jednom od tržišta ili nuđenje pomoćnih usluga operatoru prijenosnog i/ili distribucijskog sustava, sa svrhom povećanja prihoda ponuđačima i bolju konkurentnost i kvalitetu ponude kupcima na platformi.
Dobivanjem bolje cijene za energiju i energetske usluge mali ponuđači će brže isplatiti svoju investiciju, što će biti poticaj i drugima da krenu istim putem te će i bez državnih subvencija broj izgrađenih postrojenja na obnovljive izvore porasti, a uz porast njihove proizvodnje, u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju doći će i do smanjenja uvoza energije.
Povećanjem broja ponuđača i povećanjem broja njihovih usluga, OPS i ODS će dobiti kvalitetnije ponude za pomoćne usluge te potencijalno sniziti svoje troškove i omogućiti veća ulaganja u dijelove mreže gdje je potrebno, a još više smanjiti ulaganja u mrežu za potrebe prijenosa većih količina energije (poznato je da mala postrojenja imaju pozitivan utjecaj na smanjenje padova napona u mreži, smanjenje gubitaka zbog manje proizvodnje jalove energije i na smanjenje opterećenja transformatora i vodova srednjeg i visokog napona). Uz to, opskrbljivači time dobivaju novi izvor nabave robe i usluga koje mogu nuditi na bilateralnom tržištu ili na burzi uz konkurente cijene i ponudu.
Platforma je zamišljena kao inteligentna usluga za male ponuđače koja će, ovisno o njihovim preferencijama, moći umjesto njih odrađivati kompletan proces nuđenja, ugovaranja, realizacije i obračuna te servirati drugoj strani, opskrbljivačima i trgovcima, gotove podatke prema njihovim zahtjevima za daljnje postupanje. Platforma će biti nezavisan medij između dvije strane, koje ni ne moraju znati s kime i koliko ugovaraju, a sve sa svrhom postizanja što veće iskoristivosti raspoloživih resursa malih ponuđača. Zbog članstva Hrvatske u Europskoj uniji i zahvaljujući preuzetom zakonodavstvu, Platforma će biti pripremljena za rad u bilo kojoj drugoj članici EU-a.
Stoga valja predstaviti ideju o Platformi i potaknuti diskusiju o njezinim najvećim prednostima i ulozi u budućem razvoju novih postrojenja na obnovljive izvore.

Autor
  • Njavro_boris Boris NJAVRO, dipl. ing., MBA
    Energy Code d.o.o., Zagreb

    Rođen je 29. srpnja 1975. godine. Diplomirao je 1997. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Uz to, 2004. godine je položio stručni ispit za inženjera elektrotehnike, a 2008. je stekao i diplomu MBA na Poslovnoj školi Cotrugli. U razdoblju 1997. - 1998. godine radio je kao znanstveni novak u Končar - Institutu za elektrotehniku, a 1998. - 2004. bio je rukovoditelj Odjela za informatiku u tvrtki Okit iz Zagreba. U razdoblju 2004. - 2016. godine radio je u tvrtki Končar - Inženjering za energetiku i transport, pri čemu je najprije bio sistem-inženjer, a zatim rukovoditelj Sektora za velike centre, zamjenik direktora Poslovne jedinice za sustave zaštite i upravljanje i direktor Poslovne jedinice Procesni informacijski sustavi, dok je 2016. - 2018. radio u tvrtki Schneider Electric, gdje je bio prodajni menadžer za pametne mreže. Od 2018. godine vlasnik je i direktor tvrtke Energy Code iz Zagreba. Član je Hrvatskog odbora Međunarodne elektrodistribucijske konferencije (CIRED). Govori engleski i njemački jezik.

Ostali autori

mr. sc. Boris GOLUB, dipl. ing.
Adnet d.o.o., Zagreb

fast_rewindPovratak