Hrvatska na plinskoj karti Europe

dr. sc. Kristina ČELIĆ, dipl. ing.
Ministarstvo gospodarstva, Zagreb

Početkom ove godine završena je gradnja IV. dijela transportnog sustava sustava Like i Dalmacije, što znači da je magistralni plinovod stigao do Splita, a time je istodobno i završen Plan razvoja, modernizacije i izgradnje plinskog transportnog sustava. Ukupna duljina plinovoda koji čine hrvatski plinski transportni sustav tako danas iznosi 2576 km. Uz to, tu je i ukupno 10 ulaznih i 200 izlaznih priključaka na 148 izlaznih mjerno-regulacijskih stanica i podzemnom skladištu plina Okoli.
Pri tome valja naglasiti da je taj opsežan projekt, ujedno i jedan od najznačajnijih hrvatskih infrastrukturnih projekata u posljednjih nekoliko desetljeća, ostvaren isključivo vlastitim ulaganjima. Time su istodobno stvorene pretpostavke da hrvatski plinski sustav postane dio europskog energetskog sustava koji doprinosi sigurnosti opskrbe ovoga dijela EU-a, ali i šire regije.
Kada je pak riječ o tržištu plina, treba reći da se ono u proteklih godinu i pol sve više otvaralo pa se, uz Prirodni plin, pojavilo više tvrtki koje su isporučivale plin iz transportnog sustava. Isto tako, tijekom 2012. godine je započela distribucija prirodnog plina i u Zadarskoj županiji, gdje je istodobno nastavljena gradnja plinskih distribucijskih sustava, a također su i stvorene sve pretpostavke za njihovu gradnju u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi Zakon o tržištu plina (NN 28/2013) stupio je na snagu 14. ožujka 2013. godine, kao dio paketa od četiri zakona koji su usklađeni s Trećim paketom energetskih zakona Europske unije. Njime su u hrvatsko zakonodavstvo prenesene odredbe europske pravne stečevine i njime se stvaraju pretpostavke da hrvatsko tržište plina bude dio zajedničkog plinskog tržišta EU-a.
Pri tome još treba donijeti nekoliko podzakonskih propisa kao što su Odluka o visini naknade jedinicama lokalne samouprave za korištenje prostora na kojima su plinska proizvodna postrojenja, Odluka o visini i načinu plaćanja naknade za koncesiju za distribuciju plina i koncesiju za izgradnju distribucijskog sustava (donosi ih Vlada), Pravilnik o organizaciji tržišta plina (donosi ih Hrvatski operator tržišta energije), Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava i Opći uvjeti opskrbe plinom (donosi ih Hrvatska energetska regulatorna agencija), Mrežna pravila transportnog sustava, Pravila korištenja sustava skladišta plina, Pravila korištenja terminala za ukapljeni prirodni plin i Uvjeti opskrbljivača plinom (donose ih odgovarajući operatori, odnosno opskrbljivači).
I na kraju, treba reći da će gradnja terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) na hrvatskoj obali svakako pomoći diversifikaciji opskrbe, ukidanju monopola i približavanju cijena prirodnog plina, slično kao što već postoji na tržištu nafte. Uz to, nužno je i sudjelovanje u projektima Južnog koridora, a posebice u projektu Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) kao dijelu Transjadranskog plinovoda (TAP). Isto tako, nužno je i dalje jačati istraživanja i razvoj proizvodnje prirodnog plina iz vlastitih polja u Jadranskom moru i Panonskom bazenu.

Back to programme

Organizers

Em_blue Banner_heso

Media Coverage

Ege_novi
Portal2015