Što se događa na tržištu ukapljenog naftnog plina?

Ukapljeni naftni plin kao ekološki, visokovrijedan i polivalentni energent, zahvaljujući tradiciji proizvodnje i uporabe duljoj od 40 godina, danas se nalazi se pred povijesnim izazovima i krupnim promjenama u energetskom statusu u Hrvatskoj.
Postojeća proizvodnja UNP-a još je veća od ukupne potrošnje u Hrvatskoj, no zbog upitnosti postojanja rafinerija INA-e i režima rada u budućnosti, na tragu je da se Hrvatska od poznatog izvoznika pretvori u uvoznika sa svim tržišnim implikacijama, a osobito oko sigurnosti transporta i opskrbe, koja će se neminovno dramatično promijentiti. U kontekstu toga, neriješen status rafinerija ima poseban strateški značaj ne samo u Hrvatskoj, već i regiji te zbog najavljenog gašenja velikog broja rafinerija u Europi (oko 12), pa će se neminovno promijeniti i karta oskrbnih pravaca te na kušnju i u borbu za opstanak dovesti mnoge hrvatske distributere.
U pogledu budućih događanja, najsvijetliji je i primjer od golemog značaja započeta izgradnja terminala za UNP na razini kapaciteta do 20 000 t u luci Ploče pod patronatom tvrtke PPD-a, što je ujedno i otvaranje novog europskog pravca opskrbe za ovaj dio Europe i šire, čime će Hrvatska, uz projekt terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku, biti nezaobilazno i ključno mjesto na energetskoj karti dobave Europe.
Ukapljeni naftni plin u Hrvatskoj ima višegodišnju digresiju potrošnje, ponajprije zbog prodora prirodnog plina koji teritorijalno zauzima sve više prostora i preuzima tradicionalne industrijske potrošače, osobito u Dalmaciji, čime je UNP zapravo ispunio ulogu kao prethodnik plinofikacije.
Europa dugogodišnjim politikama stimulira i statusno daje posebno mjesto UNP-u zaštiti okoliša i razvoju Industrije kao alternativnom i ekološki podobnom energentu s brojnim materijalnim i nematerijalnim subvencijama, što je Hrvatska prihavatili već niz godina, prema europskim direktivama i zahtjevima održivog razvoja.
Ipak, glas industrije i ekoloških udruga je sve tiši zbog apsurdne marginalizacije u posljednje četiri godine. Država ne samo što nije nastavila poticanje održivih i započetih programa na dobrobit zajednice i zdravlja ljudi, već je pala pod utjecaj raznih 'energetskih lobija' i stranaka koje se nazivaju 'zelenima' i 'zaklinju' u ekologiju, čime se provodi, prema mišljenju struke, otvorena diskriminacija UNP-a, što se konkretno očituje njegovim potpunim izbacivanjem iz svih strateških energetskih dokumenata i fondovskih subvencija do 2016. godine! Takav, poražavajući odnos odgovornih, samo je poziv svima koji žive od UNP-a, ali i radi održivog razvoja, na potpunu mobilizaciju prema tijelima javne vlasti za argumentirani dijalog, jer alternativni, ekološki priznati energenti nisu međusobna konkurencija, već se nadopunjuju u primjeni i ekonomskoj logici s kompatibilnim najnovijim tehnologijama, odnosno obnovljivim izvorima energije.

Author
  • perm_identity Zoran DOJČINOVIĆ, dipl. ing.
    Dugo Selo

fast_rewindBack