O tržištu plina u Hrvatskoj

Tržište plina u Hrvatskoj organizirano je u duhu Trećeg energetskog paketa Europske unije i ostalog europskog zakonodavstva. Tržište je potpuno otvoreno i u većem dijelu liberalizirano. Nužna infrastruktura je izgrađena i dostupna svim sudionicima na tržištu pod javno objavljenim kriterijima bez diskriminacije.
Proizvodnja plina u Hrvatskoj je 2014. godine iznosila 12 276 964 MW h, što je za 9% manje u odnosu na 2013, a u usporedbi s 2012. za čak 22% pa je vidljivo da se nastavlja trend pada proizvodnje. Ukupna potrošnja plina u 2014. godini smanjena je u odnosu na 2013. za 14%, u odnosu na 2012. za 20%, a u odnosu na rekordnu 2007. za čak 28%.
Otvaranju tržišta svjedoči veliki interes energetskih subjekata za djelatnost opskrbe. Za obavljanje te djelatnosti registrirano je 56 opskrbljivača, od čega su čak 13 aktivni voditelji bilančnih skupina.
Porast cijena i slobodno formiranje cijena za povlaštene kupce dovelo je nove opskrbljivače, a mnogi kupci, priključeni na transportni sustav i distribucijsku mrežu, promijenili su opskrbljivače. Postoji opravdana potreba za pojednostavljenjem procedura registracije novih tržišnih sudionika, ali i stroži uvjeti u području tehničke spremnosti i poznavanju regulative te obveza sudionika prema uravnoteživanju količina plina koje nominiraju i koriste. Poteškoće u razvoju i funkcioniranju tržišta izazvane su slabom pripremljenošću sustava za mjerenje i prijenos podataka o količinama plina koji ulazi i izlazi iz sustava, što se posebno odnosi na distribucijske sustave. Za daljnji razvoj hrvatskog tržišta plina nužno izraditi standardne dijagrame opterećenja (operatori distribucijskih sustava) te definirati dozvoljenu razliku mjerenja. Uz to, nužno je u narednom razdoblju sustavno unaprijediti sustav mjerenja i upravljanja, što se posebno odnosi na distribucijske sustave.
Cjelokupno poslovanje znatno je olakšano implementacijom novog informacijskog sustava pa je promjena opskrbljivača, sukladno Općim uvjetima opskrbe plinom (NN 158/2013) smanjila kolanje velike količine papira.
Otvaranjem skladišnih kapaciteta za sve energetske subjekte koji posjeduju odgovarajuću dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti se od 1. travnja 2014. godine omogućuje zakup kapaciteta skladišta. Time se VBS-ovima omogućuje korištenje mehanizma uravnoteženja bilančne skupine unutar plinskog dana te samim time snižavanje troška energije uravnoteženja na sve nove potencijalne tržišne sudionike.
Otežavajuće je što plinski transportni sustav još nema mogućnosti dvosmjernog protoka plina ni mogućnost renominacije količina plina na postojećim interkonekcijama, što je ograničavajući čimbenik uravnoteženja količina plina na ulazima i izlazima transportnog sustava potencijalnim novim sudionicima na tržištu.
S ciljem unaprjeđenja suradnje svih nadležnih institucija i subjekata uključenih u tržište plina, predlaže se daljnji rad na poboljšanju njihove međusobne komunikacije, razmjene podataka i informacija. U smislu unaprjeđenja i modernizacije postupaka i procedura na tržištu plina predlaže se detaljnije i razvidnije definiranje i razrađivanje poslovnih procesa te izrada i provedba detaljnog plana aktivnosti za uspostavu i primjenu u praksi postupaka i procedura proizašlih iz jasno definiranih poslovnih procesa.
Tržište plina u Hrvatskoj sastavni je dio europskog energetskog tržišta pa na njegov razvoj značajno utječu i zbivanja u Jugoistočnoj, Srednjoj i Istočnoj Europi. U tim je regijama od 2004. godine do danas također zabilježen značaj napredak u razvoju i uspostavi tržišta plina, što svakako treba uzeti u obzir pri sagledavanju budućeg razvoja tržišta u Hrvatskoj. Za daljnje unaprjeđenje tržišta plina predlaže se postizanje konkretnijih i čvršćih sporazuma i dogovora u smislu harmonizacije operativnih procedura između sudionika na tržištu i s neposrednim susjedstvom. Veća harmonizacija unutar regija kvalitativno će doprinijeti sudjelovanju Hrvatske u različitim regionalnim inicijativama i procesima u okviru Ugovora o energetskoj zajednici i pod okriljem šireg paneuropskog razvoja energetskog tržišta.
Uvažavajući sve spomenuto, nužno je pristupiti sustavnoj organizaciji tržišta plina tako da se u konsenzusu svih relevantnih sudionika napravi i usvoji novi model tržišta, odrede rokovi implementacije, pripremi infrastruktura, osposobe institucije, pripreme svi energetski subjekti, a sve s ciljem kako bi sustav osigurao sigurnost opskrbe potrošača plina, a energetskim subjektima omogućio dugoročno stabilno poslovanje i razvoj.
Daljnji razvoj tržišta plina ovisi o kvaliteti, a time i dugoročnosti pravnog i regulatornog okvira, interesu energetskih subjekata potaknutih smanjenju administrativnog utjecaja i povećanju tržišnih zakonitosti, uz istovremeno jačanje mehanizmima sigurnosti sustava i zaštite korisnika.

Author
  • perm_identity Boris ABRAMOVIĆ, dipl. iur.
    Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Zagreb

fast_rewindBack