Tako je bilo na 18. plinarskom forumu

Nakon nekoliko dobrih godina u prošloj godini zabilježen je pad potrošnje plina za 9,1%. Proizvodnja plina pala je za 13,7% a uvoz za 13,5%. "Krivac" za to je relativno topla godina i veliki, 21-postotni pad potrošnje plina u energetskim transformacijama. Nakon pet godina pada, veleprodajnih cijena plina u 2018. došlo je do porasta od 20%. Najnovijom odlukom HERA-e cijene će za kategoriju kućanstva od početka travnja rasti za prosječno sedam posto a najveći potrošač, Zagreb, će po cijeni plina biti na 4,27 eurocenti/kWh, što je na razini Litvanske metropole Vilniusa. To su aktualni trendovi kretanja cijena plina o kojima je riječi bilo na jučerašnjem 19. Plinarskom forumu koji se u organizaciji Energetike marketing održao u Zagrebu. Još danas do ponoći opskrbljivači u obvezi javne usluge mogu zatražiti sklapanje ugovora s HEP-om kao opskrbljivačem na veleprodajnom tržištu (OVT), a očekuje se da će velika većina taj ugovor i sklopiti. Iduće godine bit će raspisan natječaj za uslugu javne opskrbe plinom gdje će sadašnji opskrbljivači, njih 34 trebati dokazati kompetencije za tu djelatnost a čini se da bi se lako moglo dogoditi da dođe do okrupnjavanja opskrbe pod kapom manjeg broja snažnijih igrača koji će biti kompetentni zadovoljiti sve što ta uloga podrazumijeva, jer bi 2021. trebalo doći do deregulacije cijene plina za kućanstva. Član Upravnog vijeća HERA-e Nikola Vištica rekao je da se prema zakonu očekuje da će se deregulacija cijene tada i dogoditi, na što je reagirao Mladen Čavić iz RWE-a koji je upozorio da je pravna nesigurnost u Hrvatskoj ogromna i da je Hrvatska to dužna jer joj prijeti da zbog toga završi na sudu Europske unije.

Marko Blažević iz HEP-a rekao je da je sadašnja "servisna" usluga OVT-a vrlo kompleksna i da je zbog cijena tvrtka imala poteškoća a opskrbljivači nisu skloni spekulacijama kad je riječ o "igranju" s dobavom plina. Mario Matković (MET Hrvatska) je naglasio da će uskoro biti puno promjena i da opskrbljivači imaju obvezu educirati tržište. Nenad Hranilović iz Međimurje plina misli da treba pustiti tržište da odradi svoje i da je najbolja varijanta opskrba i distribucija u jednoj tvrtki a on u opskrbi vidi pravu priliku. Kad je riječ o okrupnjavanju distribucije sudionici panela istaknuli su da je ona poželjna. Neki koji imaju aspiracije kupiti distributera plina (Matković i Ivana Ivančić (PPD)) naglašavaju da su dosadašnje cijene postignute na natječajima za prodaju ponešto previsoke pa će interes za akvizicijama ovisiti o realnijim cijenama. Sve opskrbljivače zabrinjavaju obveze uštede energije kroz shemu obveznih ušteda i svi negoduju što izmjene zakona nisu pratili i prateći pravilnici pa i dalje nije sasvim jasno kako će se obračunavati uštede postignute od 2014. do danas i nadalje. Penali, koji iznose čak 292 eura/MWh ocijenjeni su kao preveliki i nesrazmjerni jer će svima pojesti marže i odvesti ih u minus. Cilj nije uništiti poslovanje, niti smanjiti isporuke energije već postići uštede, a to je već pravi izazov. Ivana Ivančić smatra da bi bilo pametno više vrednovati mjere energetske učinkovitosti koje imaju veću vrijednost za društvo i potrošače da se ne dogodi da svi masovno krenu npr. u nabavu štednih žarulja jer je to mjera koja je najjeftinija i donosi najveće uštede. Domagoj Validžić iz Ministarstva energetike i zaštite okoliša rekao je da će prateći podzakonski akti koji se bave energetskim uštedama uskoro biti ponovo diskutirani prije donošenja. Ove jeseni mogu se očekivati smjernice za nove pregovore EU o novom paketu zakona koji će regulirati plinsko tržište. Iz INA-e je najavljeno da će do kraja godine pustiti u rad plinsko polje Vukanovec, a tijekom ove i početkom iduće godine kreće nova kampanja bušenja plina na Sjevernom Jadranu. Do kraja godine nova kompresorska stanica Plinacra, koja omogućuje izvoz plina u Mađarsku, započet će s radom. Riječi je bilo i o gradnji LNG-terminala na Krku. LNG Hrvatska krenula je u otkup i izvlaštenje zemljišta za gradnju terminala na Krku a rezultati poziva vlasnicima zemlje bit će poznati uskoro. "Nakon godina priprema, s ponosom možemo istaknuti da smo tvrtka koja gradi terminal. Vjerujemo da će interesa za zakup kapaciteta biti i da će terminal ubrzo nakon početka rada moći živjeti na tržišnim osnovama", rekla je Ana Andreja Lopac iz LNG Hrvatske. "LNG na Krku treba promatrati i kao izvor zamjene za opadajući resurs prirodnog plina i most do budućih domaćih izvora plina. Energetska strategija RH treba akceptirati činjenicu da Hrvatska proizvodi određene količine plina i da su u plinsku infrastrukturu uložene značajna financijska sredstva, a u budućnosti treba razmišljati o dekarbonizaciji plina koji može aktivno sudjelovati u energetskoj tranziciji", konstatirao je Darko Pavlović iz Plinacra.

Galerija slika: 18. plinarski forum