11. PLINARSKI FORUM

O 9. plinarskom forumu i dojmovima, plinskoj i dimnjačarskoj struci, problemima...

Na ovogodišnjem Plinarskom forumu prvi smo puta sudjelovali kao suorganizator, budući da je drugog dana tema bila dimnjačarstvo, a bavimo se proizvodnjom i montažom dimnjaka od inoksa. Mogućnost prezentacije u strukovnom okruženju i prisustvovanje zanimljivim predavanjima učinili su naše sudioništvo na Forumu korisnim u očekivanoj mjeri, dok od uspostavljenih kontakata sa stručnim osobama usko vezanim uz našu djelatnost tek očekujemo trajne rezultate.

Jadranka ALITOVIĆ
Diminox, Čakovec

Ostvarili smo nekoliko kontakata, pogotovo s tvrtkama iz Bosne i Hercegovine. Ljudi se najviše interesiraju za prijenosne detektore plina. Također, zainteresirani su za detekciju ugljičnog monoksida u stambenim prostorima. Naravno, tek ćemo kroz određeno vrijeme vidjeti rezultate ostvarenih kontakata.

Marko ANTIĆ
Tehnomobil d.o.o., Zagreb

Moram reći kako smo se prihvatili poziva da budemo suorganizator Plinarskog foruma zbog toga što je investicija Crodux plina u protekloj godini jedna od najznačajnijih u energetici u nas, a pogotovo kada je tema osiguranje plina. Kao što smo imali prilike čuti, najviše se govori o prirodnom plinu, a puno manje o UNP-u. To su dvije vrste proizvoda koje imaju prilično značajne razlike. Tako se UNP može skladištiti u tekućoj i plinskoj fazi te prenositi s mjesta na mjesto i time donositi kupcu. Sustav prirodnog plina je potpuno drugačiji i predviđa kompletni plinovodni sustav koji ima određene zakonitosti koje su slične električnoj energiji. Istaknut ću kako smo krenuli s UNP-om jer baštinimo iskustva s trgovanjem naftnim derivatima, a razmišljamo da postupno uđemo u segment prirodnog plina. No, vidjet ćemo na koji način, a možda i s tehnologijama koje u Hrvatskoj još nisu primjenjivane (npr. stlačeni prirodni plin). To je jedan od naših sljedećih koraka. Sve je još potpuno otvoreno i vidjet ćemo što će se događati.
S obzirom na svoje karakteristike, UNP može biti 'back up' za prirodni plin pa radimo određene projekte i pregovaramo s poslovnim partnerima koji su zainteresirani za takav način pokrivanja potreba. Čim dođemo do konkretnog rezulatata, objavit ćemo to, tako da potencijalni korisnici budu informirani. Tu sasvim sigurno vidimo jedno od područja djelovanja u budućnosti. I konačno, tu je i kogeneracija, gdje se korištenjem plina proizvodi i električna i toplinska energija, a mi ćemo je nastojati plasirati u Hrvatskoj.

Damir BEGOVIĆ, dipl. ing.
Crodux plin d.o.o., Zagreb

Drugi put sam na Plinarskom forumu i uvijek se rado vraćam zato što su teme vrlo interesantne i vidim da je, uz stručnjake iz Hrvatske, ove godine bilo čak 22 sudionika iz Srbije. Teme su slične onima u Srbiji, no čini mi se da je Hrvatska malo uređenija jer je ranije krenula s primjenom europskih propisa i direktiva. U Srbiji pokušavamo uskladiti propise tako da smo promijenili tarifni sustav za prirodni plin i sve metodologije koje su u skladu s Direktivom 55 iz 2003. godine. Što se tiče organizacije, vrlo sam zadovoljan.

mr. sc. Vladimir BIJELOVIĆ, dipl. ing.
JP Vrbasgas, Vrbas (Srbija)

Ako se osvrnem na sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj, moram istaknuti da smo ispunili obećanje koje smo dali prije prije početka sezone grijanja, a to je da će opskrba biti pouzdana i sigurna. Osigurali smo pouzdanu opskrbu svim korisnicima prema ugovorima. Isto tako, vidjeli smo kako distributeri, tj. opskrbljivači u plinskom biznisu dobivaju sve veću ulogu. Ako govorimo o novim plinskim pravcima, Hrvatska je to pitanje jasno definirala u novoj Energetskoj strategiji koja promovira sigurnost opskrbe, konkurentnost u energetskom sektoru i održivost energetskog razvoja. Cilj je što bolje iskoristiti naš geostrateški položaj. Za prioritet imamo terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku, ali tu je još povezivanje plinovodom s Mađarskom. Dakako, svi ostali projekti, uključujući 'South Stream', za koji bi željeli da prođe kroz Hrvatsku, dobrodošli su jer imaju određene prednosti u energetskom sektoru.

mr. sc. Kristina ČELIĆ, dipl. ing.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb

Na Plinarskom forumu smo prvi put i mogu reći kako su dojmovi dosta dobri. Iskreno, mislio sam da će interes biti manji. Vidim da ima predstavnika iz plinara što nam je vrlo interesantno jer je to naše područje djelovanja. Sve u svemu, zadovoljan sam. Prvenstveno predstavljamo našu tvrtku kao novu unutar Grupe Dalekovod koja se bavi električnim brojilima i plinomjerima. No, ujedno predstavljamo i samu tvrtku Dalekovod koji se bavi velikim infrastrukturnim projektima.

Josip ĆOSIĆ, dipl. ing.
Dalekovod EMU d.o.o., Vela Luka

Već sam treći put na Plinarskom forumu. Zapravo, svake godine dolazi ekipa naše tvrtke kako bismo se upoznali s aktualnim događanjima na tržištu plina i koje su regulative trenutačno u Hrvatskoj jer smo u Srbiji u paralelnom procesu pa su nam iskustva dragocjena. Agencija za energetiku u Srbiji regulira odnose što se tiče cijena plina i priključaka. Sljedeći korak koji će se kod nas odvijati, a koji se u Hrvatskoj već odvija, je stvaranje tržišta plina. Dobro je što možemo razmijeniti iskustva, usporediti pristupe i da vidimo što će biti krajnji rezultat. Kada me pitate koji su najveći problemi u plinskom gospodarstvu u Srbiji, u području distribucije je to usitnjenost. Naime, distribucija je na nivou gradova i nemamo nijednog velikog distributera. Ako usporedite stanje u Francuskoj, Njemačkoj ili Mađarskoj, kod njih ima dva ili tri distributera, a u Srbiji 34, od čega 30 u Vojvodini! Kompletna regulativa, tehnička oprema, opremljenost i svladavanje svih tih problema, na žalost se teško kadrovski pokrivaju i tu se stvaraju problemi. Očekuje nas proces (koji će sigurno zahvatiti i hrvatske distributere) okrupnjavanja i adekvatno tome će proizaći racionalnije gospodarenje plinom.

Grgo HORVACKI, dipl. ing.
JKP Suboticagas, Subotica (Srbija)

Prema našem mišljenju sudjelovanje na 9. plinarskom forumu ponovno je bila dobra prilika za našu tvrtku da prezentira tehnička rješenja za daljinsko očitavanje plinskih, kao i drugih brojila. Prema pokazanom interesu od strane sudionika nismo pogriješili što smo sudjelovali na konferenciji, već smo uvidjeli kolika je zapravo potreba da se ljudi od struke nalaze na ovakvim skupovima kako bi se informirali o novim dostignućima koja im mogu olakšati poslovanje.
Nadamo se da ćemo i dalje biti u mogućnosti sudjelovati na stručnim skupovima kao što je bio i ovaj.

Željko HOSTIĆ,
CMC Ekocon d.o.o., Dugo Selo

Već sam peti put na Plinarskom forumu. Naša je osnovna djelatnost nabava i distribucija propan-butana pa nam je skup zanimljiv. Forum obuhvaća sve: od teorijskog do praktičnog dijela i isporučitelja opreme kada su u pitanju plin i plinske instalacije. Radimo u području UNP-a, no jednako su dobro obrađene teme za njega i za prirodni plin. Vrlo sam zadovoljan i jako mi puno pomažu stečena iskustva. Ako trebam povući paralelu između hrvatskog i tržišta u BiH-u, hrvatsko tržište ima uređenu regulativu, za razliku od onoga u BiH-u gdje je tek sada treba urediti. Moram reći kako sam vrlo iznenađen organiziranim izletom na Croduxov terminal i opremom koju sam vidio. Tvrdim da je to jedna od najopremljenijih punionica na području Hrvatske, ali i bivše Jugoslavije. Poznajem poprilično dobro ovaj teren, naravno i BiH-a i Srbije, ali ono što sam vidio je zaista suvremena punionica koja se samo poželjeti može. Zahvaljujem organizatoru koji nam je omogućio da to pogledamo. To je zaista impresivno.

Ivan KAJINIĆ, ing.
Liquivex d.o.o., Usora (Bosna i Hercegovina)

Ovdje nisam prvi put jer sam i ranijih godina redovito posjećivao Plinarski forum, kao i mnogi moji suradnici. Zadovoljan sam i mislim da je izbor tema jako dobar. Posebno sam zadovoljan u dijelu u kojem se spominju nove, inovacijske tehnike. Vrlo su korisna iskustva kolega iz Hrvatske gdje ima puno više distributera. Često se otvaraju pitanja koja nas zanimanju i koja nas muče. Razmjenjujemo iskustva, pričamo i razvijamo i ostvarujemo kontakte, a sve to je vrlo korisno.

Dragan MANJAK, dipl. ing.
Sarajevogas a.d., Istočno Novo Sarajevo (Bosna i Hercegovina)

Što se tiče Plinarskog foruma mogu reći da je interes ljudi bio zadovoljavajući. Organizacija je ponovno bila na visokom nivou. Lijepo je bilo vidjeti ljude iz struke koje je zainteresirao program GE Sensinga namijenjen industriji plina i nafte. Kako General Electric do sad nije bio jako zastupljen na našem trzištu, mi se trudimo da i preko ovakvih foruma i konferencija približimo ljudima novitete na području mjerenja protoka, tlaka i drugih neophodnih faktora pri transportu i skladištenju plina. Uvijek je lakše raditi s ljudima i firmama kad se ostvari kontakt u ležernoj atmosferi. Nadamo se suradnji s Vama i u budućnosti.

Ivo MARTINIĆ, dipl.ing.
Elimp d.o.o., Zagreb

IGT - Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku, Sarajevo (Bosna i Hercegovina) Ono čime se IGT bavi, to su pitanja tehničke regulative, primjene novih tehnologija, ekologije i razvoja plinskog sustava u BiH-u. Na predavanjima smo imali prilike čuti zanimljive primjere koji se odnose na BiH, ali i puno drugih zanimljivih tema. U prvom redu to je tema velike razlike zimske i ljetne potrošnje. U BiH-u je problem što su industrijske aktivnosti pale i da je potrošnja energije povezana s grijanjem. Za nas je vrlo aktualno upravo ono o čemu je govorio predstavnik Viessmanna, a to je da se poveća energetska efikasnost jer se na taj način smanjuje zimska potrošnja. U tom kontekstu razmatramo veću primjenu plina u prometu, ali i za hlađenje ljeti. Na Forumu smo prisutni skoro svake godine i susrećemo ljude s kojima imamo puno zajedničkih tema i koje vrijedi čuti. Šteta je da nema možda malo više prostora za diskusiju, no sve je u svemu jako dobro organizirano.

dr. sc. Džemal PELJTO, dipl. ing.
IGT - Istraživačko-razvojni centar za gasnu tehniku, Sarajevo (Bosna i Hercegovina)

Svi spomenuti problemi su upravo oni koje prolaze sve zemlje u procesu liberalizacije. Naravno, karakteristični su za pojedinu zemlju i plinski sustav. Bitno je naglasiti da se pitanja otvaranja tržišta ne događaju samo danas, nego da je to proces koji će se događati u nekoliko sljedećih godina i koji će imati utjecaja na sve subjekte na tržištu. Bitno je donošenje pravilnika i dio usklađivanja prema Europskoj uniji. Dakle, nulti korak je bilo razdvajanje djelatnosti i donošenje tarifa. Pristup treće strane mreži je, zapravo, prava priča oko energije uravnoteženja što je samo jedan od segmenata procesa. Jako bitno za sve koji ulaze na veleprodajno tržište je da imaju definirane uvjete jer tako mogu procijeniti isplati li im se to ili ne. Svi problemi koji nailaze su normalan dio procesa i treba ih rješavati, pri čemu treba koristiti strana iskustva. Bilo gdje se taj proces pojavljivao, također su moralo promatrati kako se ponašaju kupci i početi s planiranjem te, u konačnici, nabavljati alate koji su potrebni. Može se zaključiti da su promjene krenule u dobrom smjeru, ali se ne mogu zanemariti tehnička ograničenja koja postoje: praktički samo jedan dobavni pravac na komercijalnom nivou i samo jedan dobavljač na veleprodajnom tržištu. Povezivanje s Mađarskom je velika infrastrukturna promjena i za će se cijeli sustav sve bitno promijeniti. Naime, on može postati tranzitni, što do sada nije bio slučaj. Zainteresirani će postati i mađarski trgovci i opskrbljivači, a s druge strane, tamo postoji skladišna infrastruktura. Mogućnost interventnih ugovora je daleko veća i to će bitno promijeniti cijelo gledanje na tržište. U cijeloj toj priči ključnu riječ će imati cijena jer tržište podrazumijeva tržišnu cijenu!

Leo PRELEC, dipl. ing.
Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Zagreb

Direktorica sam JKP-a Dimničar već četvrtu godinu. Kada sam tamo počela raditi, mislila sam da je posao povezan s čišćenjem dimnjaka vrlo jednostavan i da nema nikakvih problema. Međutim, ubrzo sam shvatila da to nije tako. Ima tu puno problema, stvari koje se trebaju znati i na što se sve treba obratiti pažnja. U početku je bilo teško jer je do stručne literature teško doći, ali igrom slučaja prošle sam godine došla na Plinarski forum i moram istaknuti da su mi se vidici što se tiče struke otvorili. Zato sam došla i ove godine jer je ovo skup gdje zaista možete puno toga čuti i naučiti.
Ako govorim o konkretnim problemima u Srbiji, mogla bih istaknuti problem ilegalnih dimnjačara. No, tom smo problemu prilično stali na kraj u Subotici, gdje su dimnjačari prepoznatljivi, prije svega po uniformi. Isto tako, organizirani su tako da su dijelovi grada podijeljeni na rejone koji imaju svojeg dimnjačara. No, u Subotici je problem što nema škole za dimnjačare. Kada se zapošljavaju novi dimnjačari, moraju ići na teren s onima koji već rade taj posao pa jednu sezonu rade kao pomoćnici kako bi se upoznali i naučili dimnjačarski posao.

Jelena ZARIĆ, dipl. oec.
JKP Dimničar, Subotica (Srbija)