Mogućnosti poboljšanja iskoristivosti toplifikacijske parne turbine

Povećanju energetske učinkovitosti doprinosi pristup 'totalnog korištenja energije' koja stoji na raspolaganju, a podrazumijeva korištenje sveukupne toplinske energije u energetskom sustavu na različitim temperaturnim razinama. Takav se pristup realizira u spojnim (kogeneracijskim) ciklusima za istovremenu proizvodnju električne i toplinske energije (eng. CHP, combined heat and power). Zadovoljenje potreba za toplinom svih kupaca glavni je cilj rada sustava daljinskog grijanja (eng. DH, district heating) u kombinaciji s kogeneracijskim postrojenjima. S druge strane, ekonomija rada takvih postrojenja uvelike ovisi o vrlo nestabilnim cijenama električne energije na tržištu. Taj će se trend u budućnosti pojačati zbog dodatne integracije i iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Analizirajući to tehno-ekonomsko područje i većinu različitih operativnih ciljeva, sustavi daljinskog grijanja i kogeneracijska postrojenja u budućnosti moraju pronaći način za pokrivanje troškova i učinkovit rad. Povećanju iskoristivosti (ekonomičnosti), odnosno smanjenju potrošnje goriva i emisija dimnih plinova doprinijelo bi iskorištavanje otpadne topline pare ili topline ventilacijskog protoka pare u ispušnom dijelu kućišta niskog tlaka toplifikacijske parne turbine. Takav režim s iskorištavanjem otpadne topline pare u niskom tlaku toplifikacijske parne turbine, još k tome rad na niskotemperaturnom toplinarskom sustavu može spojnu proizvodnju električne i toplinske energije održati tržišno konkurentnom.
Prema tome, valja sagledati i značajke više generacije sustava daljinskog grijanja (niskotemperaturni toplinarski sustav), što podrazumijeva uzajamnost energije i njezino generiranje na licu mjesta i kakav međusobni utjecaj ima na rad kogeneracijskog postrojenja, ali i koji su zahtjevi nužni za samu toplinarsku mrežu. Cilj računalnog modela je istražiti mogućnosti poboljšanja iskoristivosti toplifikacijske parne turbine i to na režimu s niskotemperaturnim sustavom daljinskog grijanja, iskorištavajući ventilacijski protok pare u niskotlačnom ispušnom kućištu. Isto tako, treba istražiti i utjecaj energetske uzajamnosti, odnosno razmjene energije između kogeneracijskog postrojenja na lokaciji i predložiti projektno riješenje i adekvatnu opremu koja bi se instalirala (toplinske stanice, ugradbeni izmjenjivači, spremnici topline, dizalice topline, solarni toplinski sustavi, niskotemperaturni izmjenjivači topline itd.), kako bi u budućnosti kogeneracijska postrojenja i daljinski sustavi grijanja funkcionirali tako da zadovolje značajke i parametre više generacije i kako bi bili tržišno konkurentni.

Autor
  • Jukic_perica mr. sc. Perica JUKIĆ, dipl. ing.
    HEP ESCO d.o.o., Zagreb

    Rođen je 4. lipnja 1969. godine u Sisku. Diplomirao je 1996. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je i magistrirao 2005, specijaliziravši se za područje kogeneracijskih postrojenja i toplinarstva. Od 1996. godine radi u HEP-u, pri čemu je najprije radio kao kao samostalni inženjer u Pogonu TE-TO Zagreb u sklopu HEP Proizvodnje, zatim kao rukovoditelj proizvodnje, a od 2008. kao direktor Pogona. U tom razdoblju bio je inženjer proizvodnje na puštanju u pogon novog kombi-kogeneracijskog bloka (bloka K) 2004. godine i procesni inženjer na projektu bloka L u razdoblju 2006. - 2009. Isto tako, u razdoblju 2009. - 2013. godine bio je direktor Sektora za termoelektrane HEP Proizvodnje. U razdoblju 2013. - 2017. godine bio je član Uprave, a potom i predsjednik Uprave HEP-a, dok je danas savjetnik Ureda direktora u HEP ESCO-u.

fast_rewindPovratak

input