Tako je bilo na 5. Konferenciji o učinkovitoj rasvjeti

Projekti energetski učinkovite javne rasvjete više neće uživati bespovratne potpore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), već će zainteresirane jedinice lokalne samouprave moći uzeti povoljne kredite preko HBOR-a, rečeno je jučer na 5. konferenciji o energetski učinkovitoj rasvjeti koja je u organizaciji Energetika Marketinga okupila više od stotinu sudionika u hotelu 'Antunović'. Naime, kako je u uvodu naglasio Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, početkom iduće godine ta će banka, zahvaljujući 150 milijuna kuna povučenih iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija, JLS-ovima, općinama i gradovima, u tu svrhu ponuditi kredite s kamatnom stopom manjom od 1%, a s obzirom da je riječ o EU novcu, zaduženje se neće knjižiti kao javni dug. Milatić je rekao da je cilj takvog, drugačijeg načina financiranja projekata da energetska učinkovitost postane održiva poslovna prilika i bez poticaja. FZOEU je u četiri godine u energetski učinkovitu rasvjetu uložio 84 milijuna kuna, što je potaknulo investicije vrijedne 170 milijuna kuna. Zahvaljujući njima je postignuta ušteda od 55 GWh električne energije i 20.000 tona ugljičnog dioksida.

Kako se čulo iz predavanja konzultanta dr. sc. Vedrana Urana iz GreenMax Capital Advisorsa, koji JLS-ovima pruža besplatnu tehničku pomoć u pripremi projekata prema ESCO modelu, projekti javne rasvjete s 40% subvencija FZOEU-a u pojedinim gradovima isplatili su se za osam do deset godina, pa čak i s dodavanjem lampi radi bolje osvijetljenosti, a ističe se primjer Vrbovca koji će bez poticaja postići 60% uštede te vratiti investiciju za samo sedam godina i bez sufinanciranja. Trenutačno je ipak najaktualniji 20 milijuna eura vrijedan projekt Newlight, koji podrazumijeva obnovu rasvjete u 57 gradova i općina u dvije županije po principu okrupnjivanja kako bi troškovi bili manji, a provodi ga REGEA. Kako je istaknuo Ivan Pržulj iz te agencije, JLS-i sada na svojim gradskim i općinskim vijećima donose odluke o uključivanju u projekt, glavnina se odlučuje za ugovor o energetskom učinku. Postupak javne nabave pokrenut će REGEA, koja se već konzultirala s ESCO tvrtkama a očekuje se da će ugovaranje trajati od travnja do prosinca 2018. godine. "Očekujemo da će prosječan povrat investicije biti za 13 godina, a imamo slučajeva da će to biti i za 25 godina, što ukazuje da su još uvijek nužna bespovratna sredstva", rekao je Pržulj. Na okruglom stolu na temu financiranja projekata ravnatelj REGEA-e dr. sc. Julije Domac je istaknuo da projekti javne rasvjete nisu tako profitabilni i komercijalni jer je u Hrvatskoj cijena električne energije za rasvjetu znatno niža u odnosu na EU, a kao jedan od problema istaknuo je i nedovoljno razvijeno ESCO tržište.

Goran Hanžek iz HEP ESCO-a je najavio da će se ta tvrtka, koja zadnjih pet - šest godina ne radi s javnim sektorom u 2018. vratiti u financiranje projekata u javnom sektoru pa i u rasvjeti. Po njemu problem je u tretmanu ESCO projekata, a kao pozitivne naveo je nove smjernice Eurostata koje će, kada se prenesu u zakonodavstvo, unijeti više reda u financijski tretman tih projekata. Konzultantica dr. sc. Mihaela Grubišić Šeba je istaknula da politika i izborni ciklusi imaju svoj utjecaj na frekvenciju investicija u javnu rasvjetu a jednoznačnog odgovora koji model financiranja odabrati nema, već svaka JLS treba izabrati svoj put ovisno o svojim kapacitetima. S tim se složio i dr. sc. Damir Juričić iz Agencije za investicije i konkurentnost koji je pohvalio Newligtht te najavio da će ta agencija u cilju olakšavanja javno-privatnog partnerstva, koje je u rasvjeti dobar model za velike gradove, napraviti nacionalne procedure vrijednosti za novac i obrasce ugovora za kombinirano financiranje na području rasvjete. Željko Stanec, zamjenik samoborskog gradonačelnika naveo je primjer tog grada, koji je sam kupio nove žarulje, koje će montirati i održavati gradsko komunalno poduzeće, a faznost zamjene rasvjete moći će se ubrzati jer je Samobor zaključio da bi mu HBOR-ove kamate bile prihvatljive i isplative. U sklopu skupa održan je i okrugli stol o tehničkim problemima s rasvjetom. Mario Kos iz Energy plusa i Vladimir Kocet iz Telektre istaknuli su problem s energetskim pregledima iz kojih izlaze netočni podaci i nisu precizni za ocjenjivanje isplativosti projekata. Kocet je čak naveo jedan primjer energetskog pregleda rasvjete za osnovnu školu gdje su pogrešno ocijenjeni radno vrijeme u prostorijama i korištenje rasvjete a ustanovilo se da će se investicija vratiti za 0,6 godina, što je posve nerealistično. Obje tvrtke imaju certificirane proizvode i educiraju djelatnike i montere opreme kako bi kvaliteta izvedenih radova bila na visini, a nekvalitetne robe na tržište je vrlo malo. Kocet je izrazio zabrinutost što dio struke nije upućen u norme, što je vidljivo iz energetskih pregleda, a Kos je dodao da se na normu ne može nikoga obvezivati jer je to skliski teren. Investitorima je sugerirano da testiraju kvalitetu opreme na testnim poljima i odluče se za optimalna rješenja.